Sve je teže pratiti ritam. Klub radi punom parom četiri dana u tjednu. Tri dana otpadaju na treninge i jedan na teoretski dio na školi. Priprema za svaki orijentacijski trening je poput male trke. Koncipiraju se tematske staze shodno predavanju u četvrtak, staze se rade u OCAD-u i karte se tiskaju. Svaki trening sto karata u tisak. Srećom srijedom i subotom Krešo uskače kao nit vodilja treninga i tu mogu malo odmoriti. Odmoriti? Hm, da nakon treninga sve sam, samo ne odmoran. No ostaje zadovoljstvo učinjenim. Jučer dvadesetak minuta zagrijavanje pa tempo 7'05-7'00-6'54-6'43. Bome sam se dobro iznojio.
Evo baš sređujem neke registracije natjecatelja i gledam imena po klubovima i broj registriranih natjecatelja. Prošle sezone Vihor je bio vodeći sa 78 osoba koje su nastupile za klub. Od toga sakupili smo 66 kompletnih registracija. Prvi klub iza nas je Maksimir sa 42 natjecatelja i samo 2 neregistrirana. Na trećem mjestu je Torpedo sa 28 i samo jednim neregistriranom osobom. Slijede Merz, Međimurje, Bjelovar...
Kada pogledamo profil članova klubovi su ugalvnom okrenuti svom članstvu i rade sami na stvaranju novih trkača. Jedini izuzetak je Bjelovar koji ima 50% natjecatelja koji nisu iz njihovog podneblja. Većinom se radi o zagrebačkim trkačima. Naravno to nije zabranjeno, svatko trči tamo gdje mu paše, ali recimo da na nivou Zagreba izričito paze na tu pojavu "kupovine" igrača po klubovima, jer su u mnogim sportovima radi boljeg statusa i prikazivanja rezultata klubovi pribjegli angažiranju uspješnih pojedinaca iz drugih sredina kako bi prikazali svoj rad kao uspješan, a u stvari se radilo o uspješnom radu nekog drugog kluba koji nije uspio zadržati svog člana zbog manjka financija i sl.
Naravno takvom klubu ostaje gorčina, ali praktično ako nije potpisao ugovor sa natjecateljem ne može napraviti ništa. U orijentaciji nismo još dostigli taj nivo, ali recimo da bilo koji trkač želi preći u neki drugi klub radi npr. besplatnih startnina ili plaćanja troškova puta, matični klub može samo reći sretno ti bilo. Druga pojava je da recimo radi neslaganja sa upravom kluba natjecatelj koji je bio pod paskom nekog kluba i u njega je klub uložio znatna sredstva, jednostavno prestaju sa sportom jer na taj način nikome nisu dužni ništa. Prelaskom u drugi klub nastala bi određena potraživanja prema klubu ili pojedincu i takvu situaciju je teško riješiti. Ako se ne varam takvu situaciju imali smo sa nekoliko vrhunskih natjecatelja koji su jednostavno nestali.
Nova sezona je pred nama. Neki ljudi će sigurno promijeniti sredinu, odnosno boje koje zastupaju i to je normalno. Čovjek traži mjesto gdje se osjeća ugodno ili gdje će moći ostvariti svoja očekivanja, bilo financijske prirode, bilo organizacijske ili društvene prirode. Glavno je da ostanu u sportu.
Nema komentara:
Objavi komentar