02 veljače 2010

Godine idu, a brzina?


Orijentacisti koji su prešli 30tu često se pitaju koliko dugo će se moći boriti sa mladima koji dolaze. Imati 21 godinu i bližiti se 40toj svakako nije isto. Čovjek lakše podnosi napore dok je mlađi, lakše se oporavlja od napora, a u krajnjem slučaju ima i puno manje obaveza i može se posvetiti treningu i odmoru između treninga.

Proučavajući neke znanstvene radove sa raznih Sveučilišta u Svijetu možemo naići i na studije upravo na ovu temu. Rezultati su zapravo vrlo zanimljivi jer kažu da kod muških natjecatelja prije 40te godine zapravo i nema značajnih usporavanja, odnosno gubitaka na brzini. Kod žena se osjeti blagi pad od 4-10%. Nakon 45te godine brzina orijentacista smanjuje se za 13 +-2% kod muškaraca i 16 +-4% kod žena za svakih deset godina do neke 69. godine. Zapravo je još zanimljivije da brzina kretanja orijentacista po godinama mnogo više pada od paralelno gledajući atletičara dugoprugaša. Naravno to možemo povezati sa fizičkim i psihološkim naporima na orijentacijskim trkama i terenima, taktičkim i kognitivnim obilježjima sporta, odnosno sociokulturalnim aspektima populacije kod koje je rađena studija.

Oni koji su malo duže u našem sportu i prate rezultate mogu stvarno primjetiti da veliki broj 30godišnjaka redovito još trči za svoje reprezentacije, a u atletici maratonci u tim godinama zapravo daju i svoje najbolje rezultate. Ako to pogledamo kroz prizmu hrvatske orijentacijske scene zapravo vidimo da kod djevojaka veliki broj "veteranki" još uvijek ima bolje rezultate od mladih cura, a moglo bi se isto reći i za muški dio populacije.

Naravno kod nas to možemo pripisati i lijenosti mlađe populacije koja nije navikla na sustavan rad, treninge i odricanja. Lakše je sjediti pred računalom, surfati po Facebooku i grickati kokice i čips.

01 veljače 2010

Prije i poslije nedjelje

Subota ujutro osvanula je kišovita i ledena. Umjesto tenisica razmišljao sam da na trening uzmem klizaljke. No na kraju nije sve bilo tako crno kako je izgledalo. Sakupio nas se opet nešto manji broj, ali je zato bilo nešto u zraku što ti daje posebni motiv. Temperatura oko nule, možda čak i malo u plusu. Nakon zagrijavanja krenuli smo u još jednu piramidu. Srednji dio treninga je sve duži i brzi tempo mi je ovaj puta legao puno bolje nego inače. Prvih 400 krenuo sam oko 1'40 da bi zadnje krugove išao debelo ispod 1'30. Čak sam i na povratku sa vrha piramide kada obično noge idu teško odradio još jednu 400tku ispod 1'25. Za moje godine rekli bi zadovoljavajuće. Nino mi je isprva dobro pratio ritam, pa je malo posustao da bi me na kraju isfiniširao zadnju stotku. To ti je mladost. Jedini problem je da je zaboravio da nakon toga treba odraditi još povratnu piramidu za koju nije bilo više snage pa je kihnuo. No dobro zato je tu da uči i trenira.

Ponedjeljak ujutro bio je pak potpuno dugačiji. Otvoriš vrata, a vani sve pod injem. Na brzinu sam spremio Jana u školu, a mi pravac Maksimir. Rekli bi da nećemo živu dušu sresti, a kada ono Pinky već završava trening. Svaka čast. Staze u Maksimiru prekrivene su ledenom korom tako da je trebalo dobro paziti na svaki korak, ali isplatilo se. Pokriveni injem vraćamo se doma i na poslu smo puni energije za ostatak dana. Što je najljepše dođeš doma nakon posla i ne grize te savjest da moraš još odraditi trčanje. Kada bi tako uspio nekoliko puta tjedno gdje bi mi bio kraj.

No kao nadopuna na Krešine treninge svakako se isplati. U srijedu nastvaljamo sa treninzima na nasipu i Bundeku pa kao što sam puno puta rekao tko želi doći zna gdje smo i uvijek se traži par nogu više za dobar ritam.

Kapela je u nedjelju odradila trening na Branje vrhu. Prošli tjedan bili su na Ponikvama. Dakle radi se i trenira. Svaka čast. S obzirom na lokacije treninga očito će nas iznenaditi novom lokacijom za svoju trku jer ne bi bilo fair da njihova trka bude na terenima na kojima redovito treniraju. Još je doduše dva mjeseca do prve trke, ali oni najbolji već sigurno slažu kockice.

Proglašenje sportaša Zagreba - nedjelja 31.01.

Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski" jučer je bila ispunjena sportašima i gradskim uzvanicima. Dalo se vidjeti mnogo poznatih lica sa ekrana. Bilo je tu i sportskih veličina iz prošlosti i budućnosti, osvajača Olimpijskim i Svjetskih medalja. Impresivna priredba upotpunjena je ansamblom iz "Komedije" koji je u pauzama između proglašenja izvodio dijelove predstave iz "Aide". Iako je orkestar u trenucima bio i preglasan, pjevači su svakako bili na visini i ponekad se pitam zašto te ljude ne vidimo i u nekim solo pjevačkim karijerama jer kada vidite tko sve pjeva ovi pjevači su za njih Ferrari. No da se vratimo onima kojima je priredba bila i namjenjena.

Sportaši godine su Branka Pereglin koja daje nadu svim "starijim" sportašima jer sa preko 40 godina postiže vrhunske rezultate i Ivica Kostelić koji je doslovce dojurio sa Natkom iz Kranjske gore gdje je ujutro vozio slalom.

Jan je iskoristio priliku i užicao je pokoju slikicu i autogram od naših skijaških nada, a ostaje žal za time da nije bilo više orijentacista da vide ovu svečanost sporta. Doći na ovu priredbu ako imate priliku svakako je nešto što bi trebali jer na na neki način odajemo i priznanje svim tim dečkima i curama koji naporno treniraju kako bi postigli zapažene rezultate u zemlji i svijetu.

Svakako ove godine imali smo priliku biti posebno ponosni jer je deda Željko dobio posebnu nagradu ZŠS-a za ostvarenu sportsku karijeru. Kada Vam plješće nekoliko tisuća ljudi to je dokaz da ste stvarno postigli nešto u životu. Stajati na pozornici u društvu sa svim tim sportskim veličinama nije mala stvar. Kapa dolje deda Željko.

28 siječnja 2010

Brrrr

Nije da čovjek ne bi htio vidjeti kako izgleda Antarktika, ali ne baš kod nas u gradu. Baš je zima i uvlači se u kosti. To što je zima ne znači da nismo jučer bili na treningu. Najuporniji su i jučer kružili po Bundeku, nasipu. Trening je potrajao, a bome su me zatezale neke tetive tako da brze dionice nisam baš mogao odraditi kako spada. Za subotu se penjemo opet po piramidi. Krešo nas neće maziti sve dok sezona ne počne. Onda možda bude koji lakši trening.

Danas nastavljamo sa SI tečajem u klubu, prijave za o-tečaj također su počele stizati. Sve u svemu unatoč zimi nedamo se i guramo dalje. Prijave za Lipicu na veliko su krenule i ako želite osigurati svoje mjesto u nekom smještaju požurite. U prvom tjednu prijava sakupilo se preko 70 prijava iz 8 država.

Karata za nedjelju i proglašenje sportaša grada Zagreba u Lisinskom još ima pa ako se netko predomislio može se još javiti.

27 siječnja 2010

Radni dan od 13 sati

Jučerašnji radni dan oduljio se malo zbog nekoliko sastanaka, skupština...Kreneš ujutro prije osam od kuće i eto te već iza 9 navečer doma. No srećom takvi dani ipak nisu prečesto pa se sve to da nekako izdržati.
Dolaze mi povremeno neki anonimni komentari, a kako filter radi na način da anonimno ne objavljuje, tako će ti postovi zauvijek u zaborav. No oni koji očekuju vijesti sa IO-a morati će se strpiti dok zapisnik ne izađe u javnost. Ja sam jučer bio na drugom mjestu, a stigao sam tek na drugi dio IO-a tako da ne mogu iznositi informacije koje ne znam.
Nevjerojatna mi je u stvari transformacija prilikom dolaska na naš sastanak. Sat prije na drugom sastanku raspravljalo se o godišnjem proračunu od 185 milijuna kuna, o materijalnim troškovima u milijunima kuna, a dolaskom na IO raspravljali smo o nekoliko tisuća kuna koje jedva sakupimo za naše potrebe funkcioniranja. Nažalost tako je to u životu. Borimo se sa onime šta imamo i pokušavamo plivati u tome najbolje što možemo i znamo. Slično funkcionira i kućni budžet.
No dobra vijest je da su konačno stigli neki bitni papiri za naše članove i okrenuli smo novu stranicu u orijentacijskoj povijesti. Više o svemu kada bude vrijeme.

25 siječnja 2010

Proglašenje sportaša Zagreba

U nedjelju 31.01. u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" sa početkom u 20:00 sati održati će se tradicionalno proglašenje sportaša grada Zagreba za 2009. godinu. Iako u recesijskom izdanju i ove godine vrijediti će vidjeti ovu manifestaciju i u živo. Na proglašenju uvijek možete susresti velikane zagrebačkoj i hrvatskog sporta, a redovito je i dobar kulturni program na kojem nastupaju članovi kazališne kuće "Komedija" i drugi.
Zainteresirani za ulaznice mogu mi se javiti putem komentara ili e-maila. Dok ima, ima pa zato požurite.

22 siječnja 2010

Sport Ident tečaj



Jučer smo odradili i drugo predavanje na SI tečaju. Jasminka nas uz pomoć Dalibora uspješno vodi kroz tajne programiranja stanica, vođenja rezultata i obrade podataka. Tečaj je stvarno hvale vrijedan i šteta je da se osim Vihoraša nitko drugi nije javio za sudjelovanje. Vihor će ovim tečajem osposobiti desetak novih ljudi koji će biti sposobni samostalno voditi natjecanje što je velika stvar. Kada tome dodamo i prošlogodišnji tečaj upotrebe OCAD-a možemo sa sigurnošću reći da radimo na vrlo kvalitetnoj edukaciji naših članova. Zanimljivo je da bi sudjelovanje na tečajevima takve razine na nekom učilištu platili preko 2000 kuna po osobi.

Šta reći nakon svega ovoga. Neki ljudi prepoznaju vrijednost dodatnog obrazovanja i stalnog usavršavanja, jer čovjek nikada ne zna kada će to znanje negdje moći kvalitetno upotrijebiti, a neki staju nakon svog formalnog školovanja i do kraja života ostaju na toj razini. U Europi i Svijetu je trend stalnog usavršavanja jedna obaveza i rekli bi čak uobičajena stvar. Kod nas je to sve skupa još u povojima. Zanimljivi su mi komentari mladih ljudi koji kada počnu raditi kažu kada dobe neki posao: "Pa nisam se ja školovao da bi radio ovo ili ono. Ja sam samo za ovu ili onu vrstu posla". Toga u Svijetu nema. Ljudi su polivalentni i na istom radnom mjestu rade cijeli niz poslova iz svoje domene, ali i iz drugih domena za koje se postepeno usavršavaju. Davnih dana kada je tata još radio u jednoj posebnoj tvornici u Švicarskoj nadzornik mu je prvi dan na poslu rekao: "Odi na kran i prevezi to i to na onu lokaciju u hangaru. Tata ga je u čudu gledao i rekao da je on po struci sasvim nešto drugo i da nikada nije sjeo u kran, a nadzornik je rekao za sve postoji prvi puta, vaša struka je cjenjena, ali ovaj posao treba napraviti ako želimo dobiti plaću." I tako to ide.

Već sada polako razmišljam što će nam biti slijedeća tema stručnog usavršavanja naših članova, a jedno je sigurno, ove godine na školi imati ćemo i Krešu koji će održati jedno vrlo kvalitetno predavanje o prehrani, treninzima i svemu onome što će zanimati ne samo nove članove, već i one koji su dugo u našem sportu..